" PROLOG SELO U ČETIRI REDA! "

Selo je dobilo ime po planini Prolog pod kojom je smješteno. Leži na kraju jedne duboke drage koja odatle vodi ka vrhu Prologa i predstavlja prirodni put iz Livanjskog polja prema Dalmaciji. Stazom iz podnožja Prologa još su u srednjem vijeku prolazile trgovačke karavane iz Bosne prema Splitu, a prava cesta je napravljena tek u XIX stoljeću. Za kontrolu tog trgovačkog puta izgrađena je kula sa jakom posadom na Vrhu Prologa. Njena važnost se ogledala i u tome što je imala posadu od 40 ljudi i dizdara, a to je zaista rijetko kada se radi o kulama.

Spominje je Athanasio Georgiceo 1626. godine kao "un castello sopra una montagna" ("jedna kula na planini"), a Evlija Čelebija 1660. godine opisuje kulu ovako: "Taj grad je mala okrugla kula na najvišem vrhu visoke planine  sa tri šahi-topa i dovoljno municije."  Nije poznato kada je ova kula izgrađena. Neki pretpostavljaju da je tu bila čak u srednjem vijeku. Na Prologu su se događale mnoge borbe:

Zakukala sinja kukavica,
Na Prologu, visokoj planini,
Na bašluku Bojičić Alije.

   Moguće da je to selo koje je upisano pod imenom Preluga u popisu Kliskog sandžaka iz 1604. godine. Selo se prvi put spominje pod ovim imenom tek 1711. godine u popisu bosanskih spahija. Tada je Prolog bio timar spahije Hasana, vrijedan 5.999 akča. Dvije godine kasnije ovaj timar je u rukama imao spahija Husejn. Biskup Dragičević je 1741. godine zabilježio ovo selo pod istim imenom, a Bogdanović 1768. godine kao Polog. Na obroncima Kamešnice nalazi se ilirska gradina i ostaci rimskih temelja. U katoličkom groblju je nekropola sa 72 stećka, od kojih je 19 uzidano u ogradu. U samom groblju ima više zanimljivo dekoriranih križeva sa kraja XIX stoljeća.

Seoska zemlja je pripadala starim spahijskim porodicama iz Livna: Čizmićima, Latifićima, Mačkićima, Huskićima, Džirlama i Smajlagićima, te Duratbegovićima iz Bugojna.
Veći dio Prologa posjedovali su Mehmed-beg i Osman-beg Durutbegović, potomci nekadašnjeg krčkog sandžakbega Muhamed-bega Durakbegovića koji je na Livanjskom polju imao svoj odžak. Jedno kmetsko selište Čolić posjedovao je Imšir Ćupo, sin Muje iz Glamoča. U Prologu je stajao Pervanov han, u Prološkoj draži han Bože Čote a na Vagnju Erarni han.103 Ispod puta je Viševića bunar koji ljeti presušuje.

Toponimi sela Prologa su: Akroman, Babino vrilo, Bilo polje, Barice, Brižane, Busatica, Doći, Gajska ravna, Han Prolog, Ispaša obćinska, Jasikovac, Joha, Kik, Krčilivade, Lašinske torine, Lovruša, Matkovača, Pandurica, Paškula, Podbrdo, Polje, Ponori, Prikače, Prološka draga, Razvala, Ružni dolac, Stupi, Velike livade, Viševića bunar, Visibaba, Ždralovci.

STARA PROLOŠKA PREZIMENA I PORIJEKLO:

ANDRIĆI - oko 1840. godine doselili sa Sviba u Dalmaciji;
BIKIĆI - iza 1878. godine doselili iz Sviba u Dalmaciji;
ĆARANI - preselili iz Smričana;
ČEKE - preselili iz Čuklića;
 DOMAZETI - iz Zelova kod Sinja;
DRINOVCI - preselili iz Gubera;
FRANJIĆI - iz Dalmacije;
 GRANICI - iz Muca kod Sinja;
JAZVE - iz Dalmacije;
KASALE - ranije se zvali Banici. U Prologu su 1741. godine;
 KELIĆI (ranije Šusto) - preselili iz Ćaića, gdje su došli iz Bajagića kod Sinja;

KNEZOVI - zabilježeni 1741. godine u Lipi-Čukliću;

 KUPREŠANIN - preselili iz Srđevića;

MADŽARI - preselili iz Žirovića;

MANDIĆI -Ovdje su 1741. godine;

MILICI - doselili iz Rakitna u Hercegovini:

MRĐENOVIĆI -oko 1860. godine iz Gljeva u Dalmaciji:

PELIVANI - preselili iz Orguza; PERIŠE -preselili iz Srđevića;

ROSICI - preselili iz Komorana;

SALAPIĆI - prije 1815. godine sa Klisa u Dalmaciji;

 STANICI (ranije Blažević) - preselili iz Gubera;

ŠKONDRIĆI; ŠPERCI - preselili iz Bile;

TEKLIĆI - preselili iz Ćaića;

VIŠEVIĆI - u selu su 1741. godine;

VRDOLJACI - preselili iz Srđevića;                                    

VRSELJE